 | pačati dirati |
 | paćifiko sporo, lijeno |
 | padela plitka noćna posuda za veliku i malu nuždu |
 | pagati platiti pogrešku "a ćeš pagati, ko ne budeš sluša!" |
 | pahljati lagano snježiti |
 | pajet bokobran |
 | pajuo (l) dio skrojenih komada prohodnoga dna broda |
 | pajuoli daske skrojene za dno broda kako bi se po brodu moglo lakše hodati |
 | pak paket, paketić |
 | pakua pakao |
audio | palamuditi previše naizgled važno govoriti, pametovati |
 | palanduara mreža za lov palamida i gofa |
 | palica stabalce još mlade masline |
 | palicati tući |
 | palinta palenta, žganci |
 | palintati pretvarati u kašu |
 | paluac palača |
audio | pamiduor rajčica |
 | pampine patike |
 | Panama 1. prvotno: ribolovna područja u blizini srednjoameričke države Paname 2. ribolovna područja oko otoka Guama (Marijansko otočje - Mikronezija) na Tihom Oceanu pod jurisdikcijom SAD-a |
 | Panamieži sloj staleški izdignutih kaljskih ribara i vrsnih kapetana koji su ribarili na Pacifiku |
 | panatika hranarina, hrana za posadu broda za čiju se kupovinu mora izdvojiti novac, pomorski dodatak |
 | panćof sajam, buvljak jeftine odjeće |
audio | panćuofula čvrga |
 | panga pomoćni motorni čamac u ribolovu plivaricom |
 | pangiero mornar zadužen za upravljanje pangom |
 | panin okruglo pecivo kruha |
 | pantaguana štakor |
 | panuada vrsta jela za djecu koja se spravljala u krušnoj peći (riži, kolač, ulje, sol, voda) |
 | parabrod parobrod |
 | parangua( množ.paranguali) vrsta ribolovnog alata: parangal |
 | parapet pregradni 'zid' koji odvaja različite dijelove u unutrašnjosti broda |
 | parat dio |
 | parićati se spremiti se |
 | parićivati se spremati se |
 | pariti se činiti se, izgledati, nalikovati, sličiti |
 | paron gazda, gospodar, glava kuće |
 | parona gazdarica, gospodarica |
 | partenca odlazak (najčešće se koristi u smislu odlaska u višednevni ribolov) |
 | partigeta ograda u hodniku u kući |
 | paruada prednje veslo na leutu ili gajeti |
 | Parunkuli toponim: otoci Mali i Veliki Paranak u blizini otoka Sestrunja |
 | pasati 1. proći (u vremenskom ili fizičkom smislu) "pasalo je šiest uri.", "jel ti pasala gripa?" 2. odgovarati "jel ti pašu te cipele?" |
audio | pasovina meso morskog psa |
 | pastriv šaren od plijesni |
 | paš hvat, mjera za dužinu (170 cm) "izmiri 15 paši konopa" |
audio | Pašmunci stanovnici otoka ili mjesta Pašmana |
 | Pašmunka žena s otoka ili mjesta Pašmana |
 | pašt maslinova komina, kruti ostatak nakon prerade maslina |
 | paštroć jelo lošeg okusa, izgleda i kvalitete |
 | paštura kameni ili željezni stup na obali za privez broda |
 | patarača vrsta ribe: iverak |
 | patinati laštiti cipele smeđom ili crnom pastom (patinom) |
 | patruona čahura od metka lovačke puške |
 | peča stara, grublja krpa, komad tkanine, zakrpa |
 | pečeno pečenka, pečeno meso "namin je pečeno danuas za obied." |
 | pečin pečen |
 | pećarina nadoknada za pečenje kruha kod nekoga |
 | pećica grijalica |
 | pedepsati kazniti |
audio | peđama pidžama |
 | pelica 1. krzneni ovratnik na kaputu 2. kaput sa krznenim ovratnikom i podstavom |
 | penjić maleni ukrasni poklon (vazica, porculanska figurica, krunica i sl.) |
 | pepel pepeo |
 | perijuoda mjesečnica |
audio | perun viljuška |
 | perunice vile |
 | pesteliti se praviti se važan, uzdizati se, oholiti se |
audio | peškarija ribarnica |
 | peškati biti uronjen, imati gaz u moru (dobro peškati - imati dobar gaz i biti stabilan na moru) |
 | peškaj određena težina ili vrijednost "slabo peškuaš" (imaš malo pameti) |
 | peteh pijetao |
 | petenin ukrasni i pričvršćujući češalj za kosu, ukosnica |
 | petenin špangica (crna, tanka) |
 | petica krajnji krmeni dio kobilice (kolumbe) broda |
 | petid apetit |
 | petresimul (ili pretesimul )peršin |
 | petromas vrsta jakog ferala (svjetiljke) za ribolov plivaricom, plamen su davale dvije mrežice |
 | Petrova blagdan sv. Petra i Pavla koji se slavi 29. lipnja |
 | petruolij petrolej |
 | petruovka smokva koja dozrijeva početkom ljeta, oko blagdana Sv. Petra |
 | petruovke velike smokve ljubičastozelene boje koje sazrijevaju krajem lipnja |
 | picua najdublji dio gusterne, jamica za čišćenje |
 | pićuona metalna (emajlirana) posuda za piće s ručkom, volumena 2-2.5l |
 | pićuonica kruna od gusterne |
 | pieć peć |
 | piedalj pedalj |
 | pierga vrsta ribe: pirka |
 | pierje perje |
 | piet pet |
 | pieta peta, stražnji dio stopala |
audio | pietuak petak |
 | piguć tusni (punoglavac) |
 | pihćati stenjati, teško disati od napora |
 | pijatac umanjenica od riječi pijuat: ne do vrha napunjen tanjur "pijatac juhie" |
 | pijatelić 1. tanjurić 2. toponim: otok Tanjurić u kornatskom arhipelagu |
 | pijažati sviđati se, privlačiti (najčešće se koristi u smislu jela) |
audio | pijuat tanjur |
 | pijumbin 1. visak 2. olovni uteg koji se stavlja na mreže ili udice 3. spoj nastao uplitanjem konopa (nadovezivanje, pravljenje omče) |
 | pijumbin olovni uteg koji se stavlja na mreže ili udice |
 | pijumin vrsta manjeg pokrivača za krevet punjenog perjem |
 | pika vrsta ribe: smokva, figa |
 | piket malo jato (plova) riba "a vidi san tuni ali je bi muali piket, pa nismo topili mrižu." |
 | piketati čistiti hrđu sa željeznih brodova ili željeznih dijelova drvenih, udaranjem zašiljenim čekićem |
 | pikica iskra, neznatna čestica, djelić |
 | pilati 1. piliti 2. gnjaviti "daj ne piluaj me više, dodija si i Bogu i vragu!" |
 | pilji stara dječja igra |
 | pimpiloto penis (umanjenica) |
 | pina pjena "a dite, pina san bila" (M.R. Mišlov) |
 | pinac muški spolni organ, penis |
 | pinditi težiti "na vu strun ti više pindi." |
 | pinica 1. ponton, teglenica, manji trajekt 2. desantni čamac |
 | pinie kist |
 | pinjata metalna posuda (lončić) u koju bi se iz bačve utočilo vino (zapremnine od 0,5 do 2l) |
 | pinjuola stablo i plod pinije, vrsta bora |
 | pipati dirati, stiskati, štipati |
 | pipavo presporo, polagano ili lijeno obavljanje neke radnje "daj malo življe to ruadi, ča si tako pipav!" |
 | pipitula bolest na peradi |
 | piplica mlada kokoš |
 | pir svadba |
 | pirija lijevak |
 | pirika vrsta trave tvrdog korijena |
 | pirovati slaviti i zabavljati se na dan i uoči svadbe |
 | pirula pilula |
 | pisma pjesma |
 | pišati mokriti, urinirati |
 | pišina (ili pišoka )1. urin, mokraća 2. bazen (u starijoj upotrebi) |
 | pišiti mokriti: izraz koji se koristi za djecu |
 | piška ženski spolni organ |
 | pišt dodatak varivima: sitno iscjeckana i istučena slanina, češnjak i peršin |
 | pištula crkveno čitanje koje najčešće čitaju vjernici prije evanđelja, poslanica |
 | pištuola pištolj |
 | pitati davati hranu na usta "a ča si mualo dite pa te treba pitati?!" |
 | pitun beton |
 | pitur ličilac, soboslikar |
audio | pitura farba |
 | piturivati bojati, ličiti, farbati |
audio | pituruana obojena |
 | pivati pjevati |
 | piz uteg, teret |
 | pizati težiti |
 | pizdarija glupost, besmislica "kvragu, za svaku pizdariju se morun ljutiti." |
 | pjatanca dobra porcija nekog jela |
 | pjumbati spojiti dva konopa preplitanjem njihovih niti na mjestu spajanja |
 | plahljiv plah, bojažljiv, uplašen |
 | Planina Velebit "Planina se naurmala, bura će zapuhati." |
 | planja blanja |
 | planjati blanjati |
 | plaurita vrsta plućne bolesti |
 | pleća leđa |
 | pleme rod prema prezimenu: Koliegini, Kurtini... |
 | pleskac udarac dlanom |
 | plesnuti 1. udariti u nešto rukom "ajme ko sa' se plesnu!" 2. udariti nekoga "plesnu ću te, da znuaš, ko budeš dišpiet činiti!" |
 | plet ženski ogrtač od pletene vune, jednostavnog kvadratnog oblika, nosi se preko ramena |
 | pletuar lončanica |
audio | plićuak plićak |
 | plidak plitak |
 | pliene pelene |
 | pliesti plesti |
 | plinati osvježavati bijelu posteljinu |
 | plisnivo pljesnivo |
 | plišiv neobrastao, gol, ćelav |
 | pliti plijeviti vinovu lozu |
 | pluaća plaća, dohodak |
 | pluaćati 1. plaćati 2. dobivati određeni postotak ulja prilikom meljave maslina "muku dvastipet su me pluatile" |
 | pluaha tanak sloj rose, sitna kišica |
 | pluamik plamen, plamen velike vatre, buktinja "vie ki pluamik je naloži." |
 | pluaziti gmizati, puzati |
 | plundovati plandovati dangubiti, provoditi se skitajući i ljenčareći, "boga mi si se naplundova, sa ti je dosta!" |
 | pluot ( množ.ploti) šuma, teren kojeg nitko nije pretvorio u obradivu zemlju (za razliku od maslinika) |
 | pljiehati (se) prati (se) |
 | pljucati pljuvati |
 | pljuna pljuvačka |
 | po gosposku npr. govoriti po gosposku govoriti hrvatskim književnim jezikom; |
 | pobenuaviti pobenaviti, postati blesav, postati budala |
 | pobignuti pobjegnuti, pobjeći |
 | pobuk vrsta drvenog ribarskog alata za plašenje ribe "ruagul" |
 | pobukati udarati pobukom (ruagulun) o površinu mora da bi se ribe preplašile i pobjegle u mrežu |
 | pobuosti pobosti (obično se koristi kada se želi reći da se riba pobadala u mrežu) |
 | poces površina nekog zemljišta 'va smuokva zauzima puno pocesa.' |
audio | pocicati posisati |
 | pocimentati betonirati neku površinu (put, dvorište) |
 | pocukarati pošećeriti, zašećeriti |
 | počešati poskidati plodove maslina sa stabla |
 | počietuak početak |
 | počinuti odmoriti "daj da počinin pie' menuti, od segutra ruadin bez stati." |
 | počivati odmarati se |
 | počuati početi |
 | poćućati posisati |
 | pod ispod |
 | podabirati rukama kupiti masline s tla |
 | podampelati postaviti potpornje |
 | podampie potporanj |
audio | podanak obradiva zemlja, vrt |
 | podbodivati podbadati |
 | podgora stjenovit rt prema kornatima |
 | podiliti 1 . podijeliti 2. podijeliti imetak "podili san se is bratun, un je dobi svuoj die, jua svuoj." |
 | podinja svećenikova majka preneseno- žena koja lagono živi "ča si se izvualila koda si podinja" |
audio | poditinjiti ponašati se djetinjasto "ma ča to činiš, ča si poditinji?!" |
 | Podižula toponim: ribolovno područje duž zapadne (nenaseljene) strane Dugog otoka |
 | podlanica vrsta ribe: orada, komarča |
 | podnigati se prekršiti ili neispuniti obećanje |
 | podorati klizanje sidra koje nije dobro uhvatilo prilikom sidrenja |
 | podricati poravnati |
 | podriepiti udariti po stražnjici (osobu ili životinju: npr. mačku) |
 | pofaliti nestati, uzmanjkati |
 | pofrajati potrošiti, spiskati |
 | pofualiti se pohvaliti se |
 | pogljedati pogledati |
 | pogoriti izgorjeti svu količinu nečeg 'sva drva za vu zimu smo pogorili, nišće više nimamo.' |
 | pogospoditi se podrugljivo: praviti se finim i uglađenim, poprimiti ponašanje i držanje 'gospodina' |
 | pogrditi se posvađati se |
audio | pogucnuti progutati |
 | pogunci ozebline |
 | poguobavljen zgrbljen |
 | pohljibiti oteti, ukrasti, prisvojiti, otuđiti |
audio | pohrznuti poskliznuti se, skliznuti |
 | poj pođi |
 | pojarica vrsta madraca za spavanje punjenog slamom ili suhim lišćem kukuruza |
audio | pojisti pojesti |
 | pojuada vjetar u krmu prilikom plovidbe na jedro |
 | pojuati okrenuti brod da jedri niz vjetar |
 | pokaditi zadimiti (prostor ili prisutne osobe) dodavanjem tamjana u kadilo |
 | pokaživati pokazivati |
 | pokidati pokvariti neku stvar |
 | pokle nakon |
 | pokositi se ukiseliti se (pr. mlijeko se može pokositi) |
 | pokotošiti pregaziti, satrti, pokositi |
 | pokripiška riba list |
 | pokrivo poklopac |
audio | pokunjiti pognuti glaveu, snužditi se |
 | pokuojni pokojni |
 | pokusati pojesti u kratko vrijeme i s velikim užitkom |
 | pokutriti se povući se u sebe, snužditi se |
 | polak polak pola |
 | poliehtati rukama pokupiti masline s tla |
 | polivati polijevati |
 | poluba uskršnja pletenica za jelo |
 | polučuak stara mjera za težinu (za masline, žitarice i sl.) |
 | poluši blizanci |
 | polušica polutka |
 | poluver pleteni džemper bez rukava |
 | polje 1. nekršovita zemlja prikladna za obradu i sadnju žitarica ili velikih nasada vinove loze, 2. kaljski posjedi na zadarskom priobalju, kopnu |
 | pomanje tiše (pomanje govoriti, pomanje hoditi) |
 | pomazati namazati |
 | pomećati postaviti |
 | pomićati se povlačiti se (izraz za predmet koji se premješta iz jednog mjesta na drugo, a nema svrhe) |
 | pomiesti pomesti |
 | pomoći se popraviti si materijalno stanje, steći novac i imutak |
 | pomolati popustiti (konop) |
 | pomriti poumirati |
 | poniesti ponijeti |
audio | poniti ukrasti "muaška mi je ribu ponila." |
 | ponogamin pješice |
 | ponjušiti pomirisati |
 | popara vrsta jela: suhi kruh iskidan na komadiće, skuhan u vodi s dodatkom ulja |
 | popečak žarač |
 | popišati se pomokriti se |
 | popizati izmjeriti težinu |
 | popizati ocijeniti težinu ručnim podizanjem |
 | poplićati zarubljivati krajeve mreže |
 | popluat stopalo, taban |
 | popovica svećenikova majka |
 | popratiti otpratiti, ispratiti |
 | poprditi u šali: poprditi nekoga (u krevetu) |
 | poprova unutrašnji dio broda u blizini (ispod) pramca |
 | poprtiti(tovara) upregnuti, osedlati magarca da se na njega može staviti (naprtiti) teret |
 | popruavdati se posvađati se |
 | popruova prostor ispod pramčanog (prednjeg) dijela palube na manjim čamcima |
 | popune vrsta troslojne mreže stajaćice |
 | popunuana mreža poponica |
 | popuodne poslijepodne |
 | poputina hrana koje se uzima za put, kao zalogaj prilikom odlaska ili putovanja |
 | porabačati se ojačati, popuniti se |
 | porat riva,luka |
 | poreštati poredati |
 | poričmati se posvađati se, poriječkati se |
 | porinuti gurnuti brod u more |
 | portela otvor s poklopcem na palubi broda kojim se spuštalo pod palubu |
 | portuluata |
 | portuluata opskrbni brod u ribarstvu, koji preuzima ulovljenu ribu i odvozi ju do mjesta iskrcaja (luke) |
 | portun hodnik (obično ulazni hodnik u kuću) |
 | porušiti 1. porušiti 2. pregaziti ili udariti nekoga automobilom ili nekim drugim vozilom |
 | posaližati izgladiti, izravnati put ili stazu |
 | posići posjeći |
 | posijati 1. posijati sjeme 2. preneseno: zagubiti nešto |
 | poskorupati 1. zagrabiti površinski sloj 2. pokupiti najvrijednije od nečega |
 | posli poslije, kasnije |
 | poslušati ispuniti zahtjev ili učiniti uslugu nekome (odrasloj ili starijoj osobi) |
 | pospazuho pod rukom, pod pazuhom |
 | pospugati spužvom obrisati ili posušiti |
 | posruado vulg. posranac |
 | postelja krevet |
 | postoli cipele |
 | postrići škarama odsjeći ili skratiti nešto |
 | postuav tkanina, platno (koje se kupuje na metre) 'kupi san lipoga postava za sašiti novi kapot.' |
 | postuo (množ. postoli) cipela |
 | posua posao |
 | posuriti posijediti |
 | posvitovati ponuditi |
 | pošempjati poluditi; "ča si pošempjua?" |
 | poškrapati poprskati |
 | pošpijati odati, izdati, prokazati |
 | pošpugati pokupiti, posušiti spužvom |
 | pošta lovište ribe |
 | poštir poštar, pismonoša |
 | poštivati posložiti, poslagati |
 | poštivati poštovati, uvažavati, cijeniti //različit naglasak i različita riječ od -poštivati kao posložiti// |
 | poštrkljivi nestašan, živahan, razuzdan |
 | pošuada nožić |
 | pot (potić) metalni lončić za vino s jednom ručkom, zapremnine 1,5-2l |
 | potadijinu u suprotnom smislu, obrnutog značenja, po Tadijinu (Tadija - stari kaljski ribar koji je uvijek govorio obrnuto od onog što je mislio) |
 | potajati se pritajiti se, prikriti se |
 | potaknuti prožariti, ražariti vatru |
 | potalaguani dokotrljani |
 | potanko detaljno, u detalje, u tančine "ti sve želiš tanko potanko čuti." |
 | potaracati sravniti (sa zemljom) |
 | potega poteg, jednokratno povlačenje mreže (potegače) 'oškurilo se pa smo učinili samo jednu potegu.' |
 | potepliti podgrijati (jelo) |
 | potepuarati zanemarivati, omalovažavati, loše se odnositi prema nekome |
 | potepuarati se lutati, skitati se |
 | poteštuat gradonačelnik |
 | potiegnuti potegnuti |
 | potiesti 1. potepsti, udarcem pomaknuti nešto 2. potiesti se - potepsti se, spotaknuti se |
 | potirati potjerati |
 | potiti se znojiti se |
 | potli poslije, kasnije |
 | potriba potreba |
 | potrovuanje trovanje krvi, sepsa |
 | potrti pobrisati |
 | potuliti se pognuti glavu, ražalostiti se |
 | potuljin potuljen, pognute glave, žalostan |
 | potvoriti optužiti, prebaciti krivicu na nekog |
 | pouliti pouljiti |
 | pouliti začiniti jelo uljem, pouljiti |
 | povazdun po cijeli dan |
 | poverovati povjerovati |
 | poviesti povesti |
 | povijati odlepršati, odletjeti "ajme meni, šuoldi su mi povijali, teci za njimi!" |
 | poviti ispričati nešto |
 | povonjati pomirisati |
 | površ iznad |
 | poziebljin smrznut |
 | poziesti pozebsti, promrznuti |
 | poznati prepoznati; "ko je naresa, nis ga ni poznala!" |
 | poznivati poznavati |
 | požati požnjeti (pšenicu, ječam i sl.) |
 | poždrljiv proždrljiv |
 | požmariti izgubiti buoju, izblijediti |
 | požuljiti počupati korov |
 | praća praćka |
 | prajčevina svinjetina, meso svinje |
 | prajčić mala svinja, veća od 'gudića' |
 | prama prema |
 | pramaliće proljeće |
 | prasuac ( množ.prajci) svinja, prasac |
 | pravica pravda, pravednost |
 | praviti kazati, reći, ispričati, pripovjediti "duojdi vamo da ti nič pravin, ča san segutra čula" |
 | praviti se pretvarati se, glumiti |
 | pravo 1. dobro, ispravno, pravedno 'i pravo je da njega to pripade.' 2. smjer: ravno 'pravo tako' |
 | pražiti pržiti na suho (na kominu) kukuruzne kokice |
 | prcimigul pogrdni izraz za nekoga tko je malenog rasta (dijete ili odrastao) |
 | prebalati projahati u trku |
 | prebarkati 1. premjestiti brod ili više brodova 2. premjestiti nešto s jednog broda na drugi |
 | prebirati razvrstavati, odabirati |
 | prebirati mrižu preslagivati, slagati mrežu |
 | prebrditi nadvladati, nadići, izdržati |
 | prebučevati se presvlačiti se |
 | prebući se preobući se |
 | prebuti se preobuti se |
 | precidilo cjedilo |
 | preciditi procijediti |
 | prečiera prekjučer |
 | prečiniti prepraviti |
 | prečitati pročitati |
 | prećiža skroz slična, jednaka |
 | predika 1. crkvena propovijed na misi 2. ukor od neke osobe |
 | predikati previše govoriti, propovijedati, držati monologe |
 | prefrigano iskusno, lukavo, prepredeno |
 | pregršće pregršt, količina od dvije pune šake |
 | prehiće prebacuje |
 | preja klupko ovčje vune, pređa od koje su se mogli plesti džemperi ili čarape |
 | prekluani preklani |
 | prekoimena nadimak, izvedenica od nečijeg imena |
 | prekoliediti udariti nekoga jednom kao kaznu "ko te prekoliedin!" |
 | prekoviše previše |
 | prekrićati prevrćati; "prekrieni program!" |
 | prekrienuti prekrenuti |
 | premaknuti napredovati iz nižeg razreda u viši |
 | premestiti premjestiti |
 | premešćivati premještati |
 | preminiti promijeniti |
 | prenoviti obnoviti zemlju |
 | prenuti prestrašiti |
 | prepizati pretežiti, premašiti težinu utega s druge strane vage |
 | preriesti prerasti |
 | presa tijesak za masline iz kojeg se tiještenjem curi ulje |
 | presići presjeći |
 | presiklo preneseno: presjeklo, šokiralo, ostavilo bez daha |
 | presteliti se prsiti se |
 | preša žurba 'preša mi je, u grad grin za puo ure.', 'pušti me sa, u preši san.' |
 | prešiti žuriti |
 | pretisnuti pritisnuti |
 | pretuakati prelijevati iz jedne posude (bačve) u drugu |
 | pretumbati preokrenuti bačvu naopako |
 | pretumbuljiti se preokrenuti se, prevaliti se preko glave |
 | preuzmin bez živosti, umrtvljen |
 | previšenice prezrele smokve |
 | prevrhati temeljito pretražiti "cielu kuću sa prevrhala, a nis je našla" |
 | prez bez |
 | prfumi (činiti prfumi) inhaliranje ili parenje na morskoj vodi |
 | pribažduani pribodeni, prišiveni |
 | pricuculjiti zalijepiti |
 | pricunculjivati se primicati se "pricunculjiva joj se, i bali." |
 | pričuapiti protrnuti od hladnoće, ukočiti se od studeni, pozebsti do bola "pričuapile su mi ruke o zimie." |
 | prićuoriti zaslijepiti, prevariti; nieće oni mene prićuoriti |
 | pridame pred mene, ispred mene |
 | pridase pred sebe, ipred sebe |
 | pridunj pred njega "ki je poša pridunj na trajekt" |
 | Priečanin mještanin Preka |
 | priedalo 1. zvrk 2. preneseno: osoba koja puno govori |
 | prieglja vrsta jednostavnog uzla kojim se nešto steže (pr. konop koji služi umjesto remena na hlačama) |
audio | Prieko mjesto Preko |
 | Prieška mještanka Preka |
 | prieški prečki, kako to rade ili govore prečani |
 | prignuti se sagnuti se |
 | prignjin sagnut |
audio | prilipak (množ. prilipci ) vrsta morskog puža: priljepak |
 | prin malo prije |
 | pripeka jako sunce i velika vrućina bez daška vjetra, žega |
 | prisiesti prisjesti |
 | prisinjiti očarati; |
 | prisnuapiti hipnotizirati |
 | prisotoniti privoliti, nagovoriti na grijeh, dovesti u napast; "floćuado, uvik me prisotoniš!" |
 | prispiti prispjeti, doći na vrijeme, stići 'taman si prispi na vičeru, koda te puop učini.' |
 | prisuad sjeme i sadnice zelja, blitve, saluate i ostalog lisnatog povrća |
 | prisunje osunčano zaklonjeno mjesto |
 | prisviriti preneseno: pljusnuti, ošamariti |
 | prišapuoko otprilike, od oka, bez korištenja mjere |
 | pritupito na golo ošišano, slično kao 'plišivo' |
 | pritupito potpuno skidanje kose, šišanje 'na nulu' |
 | prlin plavilo za rublje (stavlja se prilikom ispiranja rublja) |
 | prmezua ograđeno zemljište ili masli |
 | Prmuda toponim otok Premuda |
 | Prmudin stanovnik otoka Premuda |
 | probuadati probadati |
 | probuosti probosti, preneseno: "teplje se obuci, probuošće te!" (hladnoća) |
 | probužati probušiti |
 | probužuano probušeno |
 | probužun probušen |
audio | prociesija procesija, svečani crkveni mimohod |
 | profumerija parfumerija |
 | profund rupa ili pukotina u kamenoj podlozi u koju unedogled može otjecati voda |
 | profundati probušiti |
 | profundiš pogrebni psalmi i molitve |
 | progljedati progledati |
 | progucati progutati |
 | prohljimbućati promućkati; "prohljimbući pa prolij!" |
 | prokljato prokleto |
 | prokljiestvo prokletstvo |
 | prokljuati prokleti |
 | prokunjati prodrijemati |
 | prolilo je preneseno: zapuhalo je "prolila je bura." |
 | propela propeler |
 | propieće križ, raspelo |
audio | propisno pravo, ispravno, temeljito |
 | propuasti propasti |
 | prosiesti se propasti; "va katrida je niškoristi, prosela se je." |
 | proskucati prebroditi neke teškoće (bolest, neimaštinu i sl.) |
 | prošćienje oproštenje |
 | prošiećati prošetati |
 | protrti prebrisati "protari malo tuaj stuol da ni tako šporak" |
 | provati probati |
 | Proviersa toponim: prolaz Mala ili Velika Proversa između Kornata i Dugog otoka |
 | provir ime za vođu ribolova na leutima i gajetama |
audio | provišta svakodnevna kupovina osnovnih prehrambenih namirnica "učiniti provištu" |
 | proviti providjeti |
 | proviti se snaći se, snalaziti se, probijati se kroz život |
 | provituorij reflektor |
 | provizacija strogo određena količina nužnih namirnica koja bi se davala stanovništvu u ratnim uvjetima |
 | provižuorno privremeno, improvizirano, nekonačno |
 | proždruocati probosti nekim oštrim predmetom |
audio | prsura tava |
 | pršapuoko otprilike |
 | pršćur mjehurić na koži od opekline |
 | pršnjuak anus, analni otvor |
 | pršuona 1. osoba 2. mjera za širinu kreveta: "postelja od pršuone", "postelja od pršuone i po" |
 | pruag kameni prag od kuće (također i prag prozora - prozorska klupica) |
 | pruaska breskva |
 | pruavdati se 1. svađati se, prepirati se 2. opravdavati se |
audio | pruazan prazan |
 | pruohuod anus, analni otvor 'pruohuod ga boli, morua je ko likuara puojti.' |
 | pruojti se zabaviti se |
audio | pruova pramac |
 | prvidun ponedjeljak |
 | pržun zatvor |
 | pu 1. ka, prema "spi mi se grin pu dome", 2. puta "sto pu sa mu reka i još me ni posluša." |
 | Puag otok Pag |
 | puaga nagrada, plaća, račun |
 | puajce ostatak od vinskog mošta (nakon što se dobilo vino) od kojeg se može praviti rakija |
 | pualiti paliti |
 | pualma palma |
 | pualj grabilica pridnene tekućine, posuda za izlijevanje broda |
 | puanj trs vinove loze |
 | Puapa Papa, poglavar Katoličke Crkve |
 | puar par |
 | puarati parati |
 | puardica vrsta ribe: morska mačka |
 | puartiti otići, otputovati |
 | puas 1. vrsta životinje: pas 2. pas, pojas 3. struk |
 | puasti napasati stoku, voditi na ispašu koze, ovce ili druge domaće životinje |
 | puaši muževi dviju sestara |
 | pudarica 1. pudareva kućica, pudarevo sklonište od kiše i nevremena napravljeno u kamenu, 2. velika nakupina posloženog kamenja u masliniku |
 | pudoli prema dolje, nizbrdo |
 | pudome prema kući, doma "grin jua pudome, a vi se mislite." |
 | puduar poljar, čuvar maslinika |
 | pugori prema gore, uzbrdo |
 | puhmure podočnjaci |
 | pujati skidati (gnječiti) uši iz kose |
 | pujina skuta, vrsta mekog sira koji se dobiva od sirutke (nusproizvoda u proizvodnji sira) |
 | puknjeno puknuto, napuknuto |
 | pulac bilo, puls "viš kako mu pulac tučie." |
 | pulastar pilić |
 | pulastar pletina |
 | pulicija policija |
 | pulintačina zapadni vjetar |
 | pulitika politika |
 | pulja mulj |
 | puljati grabiti tekućinu s dna, izbacivati more ili vodu s dna broda |
 | puljužica vrsta masline duguljastog ploda |
 | pumparice ženske duge gaćice |
 | punat 1. bod u igri 2. bod kod kirurškog šivanja 3. velika, dugačka i debela drvena daska, 4. komandni most na brodu |
 | pundapet broš |
 | punta 1. rt 2. šiljak, oštrica 3. upala pluća |
 | puntalić manji rt |
 | puntaruo alat u obliku šiljastog željeza, služi za obradu kamena |
 | puntina vrsta čavlića |
 | puntual rt (punta) i plitko, hridinasto dno ispred rta koje je dobro lovište riba |
 | puntuast zašiljen, oštar |
 | pu'nj po njega "ki je poša pu'nj na trajekt?" |
 | punjeta sjemena tekućina, sperma |
 | puo to po to, po tu stvar "poj puo to prije nego ča se oškuri." |
 | puo pola |
audio | puoč pošto 'puoč kil muolov?' |
 | puod 1. kat 2. tlo prostorije izrađeno od dasaka (brodski pod) |
 | puod gornji kat obiteljske kuće na kojem su se u staro vrijeme nalazile isključivo sobe za spavanje |
 | puod kat |
 | puodne podne |
 | puojti poći |
 | puokruov bijela plahta, pokrivač mrtvaca na odru |
 | puonoć ponoć |
audio | puop svećenik |
 | puot znoj |
 | pup pupoljak |
 | pupiti pupati, puštati pupoljke |
 | purajica kljuka |
 | purga sredstvo za čišćenje crijeva |
 | puro čisto, bez primjesa |
 | puruara vrsta ribarskog alata: mrežasta vreća na metalnom obruču s dugačkom drškom |
 | pusti neizbrojivi, prekomjerni |
 | pušćati puštati |
 | puštiti pustiti |
 | putaća vrsta jela od mesa slična gulašu 'a da ti je putaća dati unda bi ji?!' |
 | puti 1. putovi 2. puta "koliko put san ti reka da ne činiš to" |
 | putnica osobna iskaznica |
 | pužica vrsta malog puža (različita od poljskog jestivog puža) |