 | na evo, izvoli, uzvik nutkanja ili nuđenja "na ti, vazmi jedun kufet" |
 | na ona "ni no na, no je na druga" |
 | na čudu (biti na čudu) ostati začuđen i zapanjen, ne znati što uraditi "sa san na čudu!" |
audio | na štre na prepad |
 | na tiermene postupno, polako |
 | nabotiti nateći, oteći |
 | nabrizgati dizati se, npr. kvas |
 | nabruajati nabrajati |
 | nabrudati se namočiti se, upiti vodu dugim namakanjem "stavi to najprvo močiti u vodu, da se dobro nabruda." |
 | nabrudun namočen u vodi |
 | nabumbati nabubriti, povećati volumen močenjem u vodi |
 | nabumbiti se napiti se, popiti previše |
 | nabumbuana nabrekla, natopljena |
 | naburu na sjever, prema sjeveru, okrenut prema sjevernoj strani |
 | nacicati 1. nasisati se 2. opiti se |
 | nacimbarati (se) 1. nasvirati(se) 2. izreći svašta 3. dobro se napiti, opiti |
 | načefuljati poskidati čefulje, nakupiti se nečega |
 | načemrđeno namrgođeno, srdito |
 | načešati nakupiti puno plodova maslina otkidanjem zrna sa stabla |
audio | načiniti napraviti, popraviti, urediti "jua ujtro ka se dignin odma postelju načinin." |
 | načinjen 1. napravljen; 2. u erekciji (penis) |
 | načuati načeti |
 | naćućati se nasisati se |
 | nadignuti se 1. nabubriti, dignuti se (za tijesto pomiješano s kvasom) "tiesto se nadiglo." 2. dignuti se (u smislu erekcije spolovila) |
audio | naditi 1. nadjenuti nekome ime ili nadimak "kuo ćete joj ime naditi?" 2. nadjenuti (pr.mamac na udicu, konac na ribarsku iglu) "samo nadij živu ješku i zubaca ćeš ćapati." |
 | nadožuntivati dodavati, produljivati |
 | nadrob potrbuške |
 | nafastati se nahvaliti se |
 | nagolo do gola (npr. ošišati do gole kože) |
 | nagolužati se naviknuti se na nešto što pruža osjetilni užitak |
 | nagrancolati nakititi, nacifrati |
 | nagrišpano naborano |
 | nagrišpati naborati, smežurati |
 | nagrišpati se nabrati se, naborati se, smežurati se "lje stuaru nagrišpanu!" |
 | nagrunditi se 1. naoblačiti se 2. naljutiti se, smrknuti lice |
 | nagucati se nagutati se "ajme, muora san se nagucala !" |
 | nahluaditi se prehladiti se |
 | nahrstati se najesti se nečega |
 | najedunput najedanput |
 | naješkati namamiti |
 | najisti se najesti se |
 | najprvo najprije, prvotno |
 | najuariti 1. rasplamsati vatru (najuariti ogunj) 2. preneseno: razljutiti, ražestititi nekog |
 | najuati zaraziti, prenijeti bolest ili zarazu "ne hodi kod njega najua'će te" |
 | najuštivati namještati |
 | nakarocati navući, nanositi, nakrcati |
 | nakinđuriti se (neukusno) se nakititi, okititi, našminkati |
 | naklanpanati nekoga dobro natući |
 | nako onako |
 | nakov nakova onakav, onakva |
 | nakrkače nositi nekoga na ramenu |
 | nakuriti se 1. napušiti se 2. preneseno: naljutiti se |
 | namatahunati natući šakama |
 | namatajati se naraditi se |
 | namestiti namjestiti |
 | namesto umjesto |
 | namiečiti se iron. namečiti se, naviknuti se na nešto dobro, ugodno ili ukusno 'kako su se namiečili šimpre hoditi na črišnju.' |
 | namiriti se namjeriti se "na krivoga čovika si se ti namiri!" |
 | namisto umjesto |
 | namo, namoka onamo |
audio | namujsiti se namrgoditi se "ča si se sa namujsila, pa nis ti nišće grubo rekla?" |
 | namušćati se namirisati se |
 | nanika neka (neodređeno) |
 | naniti 1. nanjeti "jugo je nanilo šporkicu na Batalažu" 2. spavati: djetetu od milja |
audio | nanoge pješice "daj, homo nanoge do Prieka" |
 | naotu namah, odjednom, nezaustavljivo |
 | napa 1. sama mreža bez olova, pluta (šuvra) i prstenova |
 | napitati nahraniti, dati jesti djetetu ili bolesnom, iznemoglom čovjeku |
 | naplate ručno izrađene jednostavne i lagane cipele |
 | napolak na pola |
 | napose posebno, odvojeno; |
 | napovid najava vjenčanja na kraju mise |
 | napoviti se napovjediti se, najaviti vjenčanje u crkvi |
 | napri' naprijed |
 | napri-nuase naprijed-natrag |
 | naprlituana pretjerano nakićena, napirlitana (najčešće žena) "ko se naprlitala, ča je maša je maša!" |
 | naprtiti natovariti |
 | narakamati nešto uljepšati vezom, navezati |
 | narakamun čipkasto izvezen "narakamuani lancun" |
 | naremati se dobro se obući, navući na sebe mnogo toplih slojeva odjeće |
audio | nariesti narasti "ko je naresa nuaj muali, jedva sa ga poznala." |
 | nariguano poredano, nanizano u linije |
 | narizati narezati |
 | naslađivati davati u ustima osjećaj pretjerane slatkoće (pr. vino naslađiva) |
 | nasveta zvon crkvenoga zvona kada je posveta hostije na misi |
 | naštivati nagomilati, slagati jedno na drugo, obično kašete |
 | natakati nabosti |
 | natamburati istući, pretući |
 | natašće natašte "Ajme slabo mi je, natašće san kafu popila." |
 | natiegnuti 1. nategnuti 2. izvući brod (čamac) na obalu "moruamo bruod natiegnuti", 3.napeti (praćku); 4. povući (hlače) "natiegni te gaće!" |
 | natiegnjeno nategnuto |
 | natući istući, pretući |
 | natušilati nahuškati, nekoga nagovoriti na neko ružno djelo, psinu ili da (verbalno) |
 | nauarmati 1. naoružati 2. pretoplo se obući 3. preneseno "Planina se nauarmala." - Planina (Velebit) se naoružala oblacima, zapuhat će vjetar. |
 | nauzgore stojećki |
 | nauznak pasti na tjeme |
 | navaližati naprtiti "brodi navaližuani tunimin." |
 | navigati ploviti |
 | navisiti staviti kuhati jelo "u puodne san obied navisila i još ni gotuov." |
 | navlaš namjerno, naročito |
 | navonjati se namirisati se "ko si se navonjala, ciela kuća duaje." |
 | navoto odjednom |
 | navrime na vrijeme, u pravi čas |
 | naza natrag |
 | naželjno naprasno |
 | nažgati zapaliti, upaliti |
 | neder negdje |
 | nedilja nedjelja |
 | neduperun nov, neupotrebljen |
 | neharan nemaran, lijen, nezainteresiran za rad i dužnost |
 | neispišeni neispisan |
 | nesmodo izraz ljutnje: "navaljala osobo!" |
 | nevaljiv pokvaren, neupotrebljiv |
 | neverin manja, kratkotrajna oluja |
 | neviera oluja |
 | nevista nevjesta |
 | nezariešćena nezarasla |
 | ni 1. nije 2. nema, "ni'ga doma." - nema ga kod kuće. |
 | ni tac-ni bac ni makac, bez mrdanja |
 | ni tantin ni toliko |
 | nič nešto "duojdi da ti nič pravin." |
 | ničesa ničega |
audio | ničigov ničiji |
audio | nider 1. nigdje 2. negdje |
audio | nieće neće |
audio | nieš, niećeš nećeš |
 | nika neka "nika turiskinja te iskala" |
 | nika' nikada "nika se nijećeš pameti naučiti" |
 | nikako(r) nikako, nekako |
 | niki neki |
 | nikidan (nikidun - u još starijoj upotrebi) neki dan |
 | nima nema "ne moremo ti to kupiti sinko, nima se šuoldov." |
 | nis' nisam |
 | nišće ništa |
 | niškoristi izraz za osobu ili stvar od koje ne treba ništa očekivati, od koje nema koristi |
 | no ono |
 | noguada udarac nogom (u stražnjicu) |
 | nohat nokat |
 | noliko onoliko |
 | noniko ono nešto (neodređeno) |
 | nosieća trudna |
 | novituad novost, novina (nešto novo) |
 | novituade novosti |
 | nožun nožem |
 | nuabuoj plik nastao na tabanu (nekom imunološkom reakcijom) 'ka zagaziš di se tovuar popišua, unda ti izuajde nuabuoj na poplatu.' |
 | nuač na što |
 | nuačkoli na štogod |
 | nuačmin načet, već otvoren proizvod "nuačmeno mliko" |
 | nuadijati se nadati se |
 | nuadiv nadjev, meka, mamac (pripremljen za nadjev udice) |
 | nuadunka ne sasvim zrela, polutvrda smokva |
 | nuadunke tvrde smokve koje su tek počele zrijati pa su još nezrele i nisu ukusne |
 | nuagnuti nagnuti |
 | nuaj onaj |
 | nuajniki onaj neki (neodređeno) |
 | nuajposli naposljetku |
 | nuajskoli osobito, posebno, naročito |
 | nuajti naći |
 | nuajzuad na kraju |
 | nualivica pljusak |
 | nua'no na ono |
audio | nuapluog pljusak |
 | nuapluov jaka kiša, pljusak |
 | nuapridak napredak, razvoj |
 | nuaruod narod, ljudi, svijet, veća skupina ljudi "e, i u no doba je lipoga nuaruoda bilo." |
audio | nuaružnja naranča |
 | nuase 1. natrag 2. na sebe (staviti, obući) "ča'š to nuase ubući?" |
 | nuaš naš |
 | nuaš ča znaš što |
 | nuaš'ti znaš li ti |
 | nuavist zavist |
 | nuavit navika, uobičajenost |
 | nuder(ec) onuda |
 | nunati spavati (kad se tepa djeci) |
 | nunj na njega |
 | nuoć noć |
 | nuoćun noću, po noći |
 | nuode(ka) ondje |
 | nuos nos |
 | nuova novost, vijest |